Osim plaža i restorana, preporučujemo da posjetite župnu crkvu Navještenja Marijina (18 st.), s okolnim zgradama kao što su Leroj (zvonik sa satom) i crkveni Muzej. Na ulazu u muzej, nalazi se skulptura Sv. Viktora, djelo kipara Petra Jakšića, koji je ujedno i autor skulpture Majke Tereze, na ulazu u crkveno dvorište. Unutar crkve, oltarna pala Bogorodica sa svecima, djelo je lokalnog slikara amatera, Feliksa Tironija (1722-1808), a orgulje je 1737. napravio Petar Nakić.
Pored crkve, obratite pažnju na ranokršćanske mozaike iz 6. st. Sadašnja crkva izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike posvećene Sv. Petru, kojoj dugujemo ime današnjeg Supetra. Supetarskom valom dominira bijela kupola neo-bizantinskog Mauzoleja obitelji Petrinović,
djelo kipara Tome Rosandića (1878-1957). Nalazi se na groblju pored crkvice Sv Nikole. Pored crkve nalaze se i dva ranokršćanska sarkofaga, a ispod groblja ostaci rimske villae rusticae.
Veći broj nadgrobnih spomenika djelo su kipara Ivana Rendića (1849 -1932): Pieta na grobu Mihovila Franasovića, secesijski grob Rinalda Čulića, kao i mauzolej obitelji Rendić.
Rendić je proveo mladost, kao i zadnjih 11 godina svojega života u Supetru. Studirao je u Trstu, Veneciji i Firenci i mnogi ga smatraju najvećim hrvatskom kiparom 19. st. Njegovih 208 umjetničkih djela raspršeno je u 51 gradu, ali neka možete vidjeti i u galeriji “Ivan Rendić”, u zgradi biblioteke na prvom katu. Ispred galerije, koja se nalazi iza velike samoposluge u dnu Rive, vidjet ćete i Rendićevu skulpturu Alegorija uma. Na istome trgu nalazi se i crkvica Sv. Martina iz 18. st, koja danas služi kao izložbeni prostor. Ponad Supetra, nalazi se i jedna od sveukupno 19 sačuvanih ranoromanićkih crkvica na otoku Bracu: sv. Luka s prijelaza iz XI u XII stoljece. Poznata je po najstarijem (u Dalmaciji) sačuvanom prikazu broda, koji je ugraviran na zidu u unutrašnjosti crkve.
Uokolo Supetra, najcešće u maslinicima i vinogradima, ali i drugdje na otoku Bracu, uočit cete brojne bunje – kamene poljske kučice okruglog tlocrta s kupolastim krovom. Pretpostavlja se da su tako izgledale prve nastambe pretposvijesnog covjeka. Danas one služe uglavnom za odlaganje poljoprivrednog alata. Građevine sličnog tipa mogu se naći širom Mediterana: tholos na Kreti, nuragho na Sardiniji, cabana u Povansi, barraca u Kataloniji, casella u Liguriji, trullo u Pugli, istarski kažuni, itd.
(IZVOR: TZ SUPETAR)